U skladu sa članom 37. Zakona o zaštiti na radu (Sl. glasnik Republike Srpske, br. 1/08 i 13/10) poslodavac je dužan da organizuje poslove za zaštitu i zdravlje na radu.
Za organizovanje poslova zaštite i zdravlja na radu poslodavac može da:
- ima u random odnosu radnika odgovarajuće visoke stručne spreme za zaštitu na radu sa položenim stručnim ispitom i licencom za obavljanje poslova zaštite na radu, ili
- da angažuje ovlašćenu organizaciju koja ima licencu za obavljanje poslova zaštite i zdravlja na radu.
Radnik za zaštitu i zdravlje na radu ili ovlašćena organizacija koja ima licencu obavljaju poslove u skladu sa zakonom, a naročito:
- učestvuju u pripremi akta o procjeni rizika,
- vrši kontrolu i daje savjete poslodavcu u planiranju, izboru, korišćewu i održavanju sredstava za rad, opasnih materija i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu,
- učestvuje u opremanju i uređivanju radnog mjesta radi ostvarivanja bezbjednih i zdravih uslova rada,
- organizuje preventivna i periodična ispitivanja uslova radne sredine,
- organizuje preventivne i periodične preglede i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu,
- predlaže mjere za poboqljanje uslova rada, naročito na radnom mjestu sa povećanim rizikom,
- svakodnevno prati i kontroliše primjenu mjera za zaštitu i zdravlje zaposlenih na radu,
- prati stanje u vezi sa povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, kao i bolestima u vezi sa radom, učestvuje u utvrđivanju njihovih uzroka i priprema izvještaje sa prijedlozima mjera za njihovo otklanjanje,
- priprema i sprovodi osposobljavanje radnika za bezbjedan i zdrav rad,
- priprema uputstva za bezbjedan rad i kontroliše njihovu primjenu,
- zabranjuje rad na radnom mjestu ili upotrebu sredstva za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život ili zdravlje radnika,
- sarađuje i koordinira rad sa službom medicine rada o svim pitanjima u oblasti zaštite i zdravlja na radu,
- vodi evidencije u oblasti zaštite i zdravlja na radu kod poslodavca.
Za organizovanje poslova zaštite i zdravlja na radu poslodavac može da:
- ima u random odnosu radnika odgovarajuće visoke stručne spreme za zaštitu na radu sa položenim stručnim ispitom i licencom za obavljanje poslova zaštite na radu, ili
- da angažuje ovlašćenu organizaciju koja ima licencu za obavljanje poslova zaštite i zdravlja na radu.
Radnik za zaštitu i zdravlje na radu ili ovlašćena organizacija koja ima licencu obavljaju poslove u skladu sa zakonom, a naročito:
- učestvuju u pripremi akta o procjeni rizika,
- vrši kontrolu i daje savjete poslodavcu u planiranju, izboru, korišćewu i održavanju sredstava za rad, opasnih materija i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu,
- učestvuje u opremanju i uređivanju radnog mjesta radi ostvarivanja bezbjednih i zdravih uslova rada,
- organizuje preventivna i periodična ispitivanja uslova radne sredine,
- organizuje preventivne i periodične preglede i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu,
- predlaže mjere za poboqljanje uslova rada, naročito na radnom mjestu sa povećanim rizikom,
- svakodnevno prati i kontroliše primjenu mjera za zaštitu i zdravlje zaposlenih na radu,
- prati stanje u vezi sa povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, kao i bolestima u vezi sa radom, učestvuje u utvrđivanju njihovih uzroka i priprema izvještaje sa prijedlozima mjera za njihovo otklanjanje,
- priprema i sprovodi osposobljavanje radnika za bezbjedan i zdrav rad,
- priprema uputstva za bezbjedan rad i kontroliše njihovu primjenu,
- zabranjuje rad na radnom mjestu ili upotrebu sredstva za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život ili zdravlje radnika,
- sarađuje i koordinira rad sa službom medicine rada o svim pitanjima u oblasti zaštite i zdravlja na radu,
- vodi evidencije u oblasti zaštite i zdravlja na radu kod poslodavca.
Osposobljavanje radnika za bezbjedan i zdrav rad vrši se u skladu sa Pravilnikom o načinu i postupku osposobljavanja radnika za bezbjedan i zdrav rad.
Poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje radnika za bezbjedan i zdrav rad prilikom zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i prilikom promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za bezbjedan i zdrav rad.
Radnik će se u toku osposobljavanja za bezbjedan i zdrav rad upoznati sa svim vrstama rizika na poslovima na koje ga poslodavac određuje i o konkretnim mjerama za zaštitu i zdravlje na radu u skladu sa aktom o procjeni rizika.
Osposobaljavanje radnika se vrši teorijski i praktično. Nakon izvršenog teorijskog i praktičnog osposobljavanja vrši se provjera osposobjenosti radnika za bezbjedan i zdrav rad posebno iz teorijskog a posebno iz praktičnog dijela. Radniku koji je osposobljen za bezbjedan i zdrav rad, na osnovu ocjene komisije, poslodavac ili ovlašćena organizacija izdaje uvjerenje o osposobljenosti za bezbjedan i zdrav rad.
Poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje radnika za bezbjedan i zdrav rad prilikom zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i prilikom promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za bezbjedan i zdrav rad.
Radnik će se u toku osposobljavanja za bezbjedan i zdrav rad upoznati sa svim vrstama rizika na poslovima na koje ga poslodavac određuje i o konkretnim mjerama za zaštitu i zdravlje na radu u skladu sa aktom o procjeni rizika.
Osposobaljavanje radnika se vrši teorijski i praktično. Nakon izvršenog teorijskog i praktičnog osposobljavanja vrši se provjera osposobjenosti radnika za bezbjedan i zdrav rad posebno iz teorijskog a posebno iz praktičnog dijela. Radniku koji je osposobljen za bezbjedan i zdrav rad, na osnovu ocjene komisije, poslodavac ili ovlašćena organizacija izdaje uvjerenje o osposobljenosti za bezbjedan i zdrav rad.
Poslodavci su obavezni da organizuju stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih koji obavljaju specifične poslove (rukovanje viljuškarima, dizalicama, građevinskih mašinama i sl.). Radniku koji je osposobljen za rukovanje određenim sredstvom za rad, na osnovu ocjene komisije, izdaje se odgovarajuće uvjerenje.
Preventivni i periodični pregledi i ispitivanje opreme za rad vrše se u skladu sa Pravilnikom o postupku i rokovima preventivnih i periodičnih pregleda i ispitivanja opreme za rad i preventivnih i periodičnih ispitivanja uslova radne sredine.
Poslodavacje dužan da angažuje ovlašćenu organizaciju sa licencom radi sprovođenja preventivnih i periodičnih pregleda i ispitivanja opreme za rad.
Preventivni pregledi i ispitivanja opreme za rad obavljaju se prije početka korišćenja, odnosno prije davanja na upotrebu radnicima, poslije rekonstrukcije ili havarije, kao i prije početka rada na novom mjestu rada, ako je oprema za rad premještena sa jednog mjesta na drugo.
Periodični pregledi i ispitivanja opreme za rad obavljaju se u roku koji je utvrđen tehničkim propisima i standardima ili koji je određen uputstvom proizvođača, a najkasnije u roku od tri godine od dana prethodnog pregleda i ispitivanja.
Preventivnim i periodičnim pregledima i ispitivanjima opreme za rad provjerava se i utvrđuje da li su na opremi za rad, koja se koristi u procesu rada, primijenjene mjere zaštite i zdravlja na radu utvrđene propisima u oblasti zaštite i zdravlja na radu, tehničkim propisima, standardima i uputstvima proizvođača.
O izvršenom pregledu i ispitivanju opreme za rad izdaje se stručni nalaz.
Poslodavacje dužan da angažuje ovlašćenu organizaciju sa licencom radi sprovođenja preventivnih i periodičnih pregleda i ispitivanja opreme za rad.
Preventivni pregledi i ispitivanja opreme za rad obavljaju se prije početka korišćenja, odnosno prije davanja na upotrebu radnicima, poslije rekonstrukcije ili havarije, kao i prije početka rada na novom mjestu rada, ako je oprema za rad premještena sa jednog mjesta na drugo.
Periodični pregledi i ispitivanja opreme za rad obavljaju se u roku koji je utvrđen tehničkim propisima i standardima ili koji je određen uputstvom proizvođača, a najkasnije u roku od tri godine od dana prethodnog pregleda i ispitivanja.
Preventivnim i periodičnim pregledima i ispitivanjima opreme za rad provjerava se i utvrđuje da li su na opremi za rad, koja se koristi u procesu rada, primijenjene mjere zaštite i zdravlja na radu utvrđene propisima u oblasti zaštite i zdravlja na radu, tehničkim propisima, standardima i uputstvima proizvođača.
O izvršenom pregledu i ispitivanju opreme za rad izdaje se stručni nalaz.
Preventivna i periodična ispitivanje uslova radne sredine, odnosno hemijskih, bioloških i fizičkih štetnosti (osim jonizujućih zračenja) i mikroklime, vrše se u skladu sa Pravilnikom o postupku i rokovima preventivnih i periodičnih pregleda i ispitivanja opreme za rad i preventivnih i periodičnih ispitivanja uslova radne sredine.
Poslodavacje dužan da angažuje ovlašćenu organizaciju sa licencom radi sprovođenja preventivnih i periodičnih ispitivanja uslova radne sredine, odnosno hemijskih, bioloških i fizičkih štetnosti (osim jonizujućih zračenja) i mikroklime.
Preventivnim i periodičnim ispitivanjima uslova radne sredine provjerava se i utvrđuje da li su na radnom mjestu u radnoj sredini primijenjene mjere zaštite i zaštite zdravlja na radu utvrđene Zakonom o zaštiti na radu.
Ispitivanja obuhvataju:
- mikroklimu (temperatura, brzina strujanja i relativna vlažnost vazduha i toplotno zračenje),
- hemijske štetnosti i fizičko-hemijske štetnosti (gasovi, pare, dimovi i prašine),
- fizičke štetnosti (buka, vibracije, elektromagnetna zračenja i barometarski pritisak),
- osvjetqenost i
- biološke štetnosti.
Periodična ispitivanja uslova radne sredine obavljaju se na radnom mjestu u radnoj sredini u roku od tri godine od dana prethodnog ispitivanja, ukoliko aktom o procjeni rizika nije predviđen kraći rok.
O izvršenom ispitivanju uslova radne sredine izdaje se stručni nalaz.
Poslodavacje dužan da angažuje ovlašćenu organizaciju sa licencom radi sprovođenja preventivnih i periodičnih ispitivanja uslova radne sredine, odnosno hemijskih, bioloških i fizičkih štetnosti (osim jonizujućih zračenja) i mikroklime.
Preventivnim i periodičnim ispitivanjima uslova radne sredine provjerava se i utvrđuje da li su na radnom mjestu u radnoj sredini primijenjene mjere zaštite i zaštite zdravlja na radu utvrđene Zakonom o zaštiti na radu.
Ispitivanja obuhvataju:
- mikroklimu (temperatura, brzina strujanja i relativna vlažnost vazduha i toplotno zračenje),
- hemijske štetnosti i fizičko-hemijske štetnosti (gasovi, pare, dimovi i prašine),
- fizičke štetnosti (buka, vibracije, elektromagnetna zračenja i barometarski pritisak),
- osvjetqenost i
- biološke štetnosti.
Periodična ispitivanja uslova radne sredine obavljaju se na radnom mjestu u radnoj sredini u roku od tri godine od dana prethodnog ispitivanja, ukoliko aktom o procjeni rizika nije predviđen kraći rok.
O izvršenom ispitivanju uslova radne sredine izdaje se stručni nalaz.
Pravilnikom o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini uređuju se način, postupak i sadržaj akta o procjeni rizika od nastanka povreda na radu, profesionalne bolesti ili bolesti u vezi sa radom na radnom mjestu i u radnoj sredini, kao i način i mjere za njihovo otklanjanje.
Na osnovu prikupljenih podataka i prepoznatih, odnosno utvrđenih opasnosti i štetnosti i utvrđene lične opasnosti i štetnosti u radnoj sredini na svakom radnom mjestu, izborom i primjenom odgovarajućih metoda vrši se procjenjivanje rizika, vjerovatnoće nastanka i težine povrede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom.
Akt o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini mora se mijenjati u dijelu koji se odnosi na određeno radno mjesto i s njim povezana radna mjesta, i to:
- u slučaju smrtne povrede na radu i teške povrede na radu,
- u slučaju pojave svake nove opasnosti ili štetnosti, odnosno promjene nivoa rizika u procesu rada,
- kada mjere koje se utvrde za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika nisu odgovarajuće ili ne odgovaraju procijenjenom stanju,
- kada je procjena zasnovana na podacima koji nisu ažurni,
- kada postoje mogućnosti i načini za unapređivanje, odnosno dopunu procijenjenih rizika i
- istekom roka od tri godine od dana vršenja prethodne procjene.
Na osnovu prikupljenih podataka i prepoznatih, odnosno utvrđenih opasnosti i štetnosti i utvrđene lične opasnosti i štetnosti u radnoj sredini na svakom radnom mjestu, izborom i primjenom odgovarajućih metoda vrši se procjenjivanje rizika, vjerovatnoće nastanka i težine povrede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom.
Akt o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini mora se mijenjati u dijelu koji se odnosi na određeno radno mjesto i s njim povezana radna mjesta, i to:
- u slučaju smrtne povrede na radu i teške povrede na radu,
- u slučaju pojave svake nove opasnosti ili štetnosti, odnosno promjene nivoa rizika u procesu rada,
- kada mjere koje se utvrde za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika nisu odgovarajuće ili ne odgovaraju procijenjenom stanju,
- kada je procjena zasnovana na podacima koji nisu ažurni,
- kada postoje mogućnosti i načini za unapređivanje, odnosno dopunu procijenjenih rizika i
- istekom roka od tri godine od dana vršenja prethodne procjene.
Poslodavac je dužan da vodi propisane evidencije iz oblasti zaštite i zdravlja na radu u skaldu sa Pravilnikom o načinu vođenja evidencija (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 63/09).
Opštim aktom poslodavca utvrdiće se prava, obaveze i odgovornosti u oblasti zaštite i zdravlja na radu.
Poslodavac koji izvodi radove na izgradnji ili rekonstrukciji građevinskog objekta ili vrši promjenu tehnološkog procesa duže od sedam dana, dužan je da izradi propisan elaborat o uređenju gradilišta koji uz izvještaj o početku rada dostavlja nadležnoj inspekciji rada.
Uputstvo za bezbjedan i zdrav rad pruža jasne smjernice za identifikaciju, upravljanje i minimiziranje rizika, čime se stvara sigurno radno okruženje i povećava efikasnost rada. Izrada detaljnog i praktičnog uputstva za bezbjedan rad doprinosi unapređenju sigurnosti na radnom mjestu, smanjenju broja nesreća i povreda.
Organizovanje prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda
Organizovanje osposobljavanja potrebnog broja zaposlenih za pružanje prve pomoći, spasavanje i evakuaciju u slučaju opasnosti